Izgradnja vjetroelektrane Gvozd na Krnovskoj visoravni kod Nikšića ulazi u završnu fazu. Građevinska kompanija Max završeno je izlivanje temelja za jednu od posljednjih turbina, vjetroturbinu 7/8. Troškovi projekta 82 miliona eura postala je jedna od najvećih investicija u crnogorskom sektoru obnovljivih izvora energije u posljednjih nekoliko godina.
Energija - do kraja 2025.
Prema riječima Ivana Bulatovića, generalnog direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), vjetroelektrana bi mogla biti priključena na mrežu do kraja 2025. godine. To će omogućiti početak proizvodnje „zelene“ energije s instalacijama koje će proizvoditi oko 150 GWh električne energije godišnje — dovoljno da obezbijedi više od 25 domaćinstava.
Projekat vklûčaet instalacija osam vjetroturbina, sa ukupnim kapacitetom 54,6 MWOvo je važan korak ka energetskoj tranziciji zemlje i smanjenju emisija ugljika.
Finansiranje od strane EBRD-a i potpuno vlasništvo EPCG-a
Vjetropark Gvozd postao je prvi projekat u oblasti OIE (obnovljivih izvora energije) koji EPCG razvija potpuno samostalno, bez privlačenja stranih investitora. Finansiranje je obezbijeđeno kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), potpisanim u decembru 2021. godine. Ukupan obim investicije je 82 miliona eura.
Ovo je strateški korak ka diverzifikaciji energetskih resursa zemlje i jačanju njene energetske nezavisnosti.
Ko je Bemax i na čemu još kompanija radi?
Max — jedna od najaktivnijih građevinskih kompanija u Crnoj Gori, sa sjedištem u Podgorici. Poznata je po širokom spektru projekata u oblasti putne infrastrukture, stanovanja i energetike. Kompanija posluje na tržištu više od dvije decenije i redovno pobjeđuje na velikim tenderima, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Bemax je ostavio svoj najvidljiviji trag unutar okvira Projekat autoputa Bar-Bolyare, gdje je kompanija djelovala kao podizvođač kineske kompanije CRBC, realizujući značajnu količinu građevinskih radova, uključujući mostove, tunele i dionice autoputeva. Bemax je također bio aktivan u projektima urbane infrastrukture, uključujući komercijalne i stambene projekte u Podgorici i duž obale, kao što su Luštica Bay i Capital Plaza.
Međutim, uz velike ugovore, kompanija je više puta postala predmet istraga nezavisnih medija i antikorupcijskih organizacija. Crnogorska nezavisna javna organizacija MANS (Mreža za razvoj nevladinog sektora, što se prevodi kao Mreža za razvoj nevladinog sektora) u nizu publikacija ukazao je na znakove sistematskog favoriziranja Bemaxa od strane državnih organa. Tako je u jednoj od istraga opisan slučaj kada je Bemax dobio ugovor za izgradnju nadvožnjaka u Baru, uprkos povoljnijim ponudama konkurenata. Izmjene u tenderskoj dokumentaciji izvršene su nakon završetka tendera, što je kompaniji dalo prednost (izvor).
U drugom slučaju, vezanom za projekat rekonstrukcije dionice puta Risan–Žabljak, Direkcija za saobraćaj isključila je ostale učesnike, dozvolivši Bemaxu da prođe bez konkurencije, uprkos proceduralnim kršenjima (mans.co.me). Slične sumnje pojavile su se tokom analize tendera za izgradnju Zapadne obilaznice Podgorice, vrijedne preko 20 miliona eura. Komisija za žalbe kasnije je poništila odluku o pobjedi Bemaxa zbog prekršaja utvrđenih tokom tendera (vijesti.me).
Neki analitičari i predstavnici civilnog društva već su neformalno nazvali Bemax „simbolom zarobljene države“ – termin koji se koristi za opisivanje sistemskog prodiranja poslovnih interesa u strukturu političkog i ekonomskog odlučivanja (mans.co.me). Ova karakterizacija ne naglašava toliko pravnu krivicu koliko postojanje uporne percepcije da su državni resursi raspoređeni među uskim krugom bliskih saradnika.
Međutim, uprkos reputacijskim rizicima, Bemax nastavlja biti aktivan u projektima širom zemlje, uključujući autoputeve, vodovode i turističku infrastrukturu. Kompanija ostaje jedan od najvećih igrača u građevinskoj industriji u Crnoj Gori, a njen utjecaj u sektoru teško je precijeniti.
Bemax nastavlja učestvovati u novim infrastrukturnim i energetskim projektima. Među najnovijim su: Vjetroelektrana Gvozd na Krnovskoj visoravni, izgradnja postrojenja za prečišćavanje, kao i učešće u obnovi Aerodromi Tivat i Podgorica.
Ova dvostruka reputacija čini kompaniju predmetom i priznanja zbog njenih tehničkih dostignuća i javne kritike zbog njenih mogućih veza sa centrima moći. Kako se Crna Gora postepeno demokratizuje, interes za transparentnost takvih ugovora raste, a Bemax ostaje u centru pažnje.
Značaj projekta Gvozd za Crnu Goru
- Strateško smanjenje ovisnosti o uvozu električne energije
- Podržavanje prelaska na ugljično neutralnu ekonomiju
- Jačanje pozicije Crne Gore u održivoj energetici na Balkanu
- Stvaranje novih radnih mjesta u Nikšiću i okolnim regijama
U budućnosti, vjetroelektrana Gvozd bi mogla postati osnova za dodatna ulaganja u zelenu energiju u zemlji.
Video izlivanja temelja na YouTube kanalu Max:
